To podrazumijeva borbu protiv infekcije, stranih stanica ( npr. transplantata), toksina, te tumorskih stanica . Prvi elementi imunog sistema javljaju se u prvom tromjesečju gestacije , razvija se i diferencira tokom cijelog života. „Djevičanski“ T limfociti, kontaktom sa antigenima sazrijevaju u „memorijske“ limfocite koji su važni za imunitet prema pojedinačnim antigenima, npr . bakterijama nakon vakcinacije .
Od 12.tjedna gestacije majčini imunoglobulini klase G ( IgG ) prelaze kroz placentu i prenose imunitet djetetu. Ostale klase imunoglobulina imaju suviše velike molekule da bi prešle placentarnu barijeru, te prisustvo IgM u krvi djeteta koristimo za potvrdu infekcije .Po rođenju majčini IgG štite dijete od infekcije virusima i bakterijama dok vlastiti imuni sistem ne sazri. Kontaktom sa vanjskim svijetom dijete počinje razvijati vlastita antitijela. U dobi 4-6 mjeseci majčini imunoglobulini nestaju a vlastiti još nisu postigli dovoljan nivo, te je u tom periodu dijete vrlo osjetljivo. U dobi 7-8 godina dijete dostiže nivo imunosti odraslog čovjeka.
U predškolskoj dobi 4-8 infekcija godišnje, najčešće respiratornih organa ne predstavljaju razlog za zabrinutost, pogotovo kod djeteta koje je uključeno u vrtić. U slučaju većeg broja infekcija, sa neuobičajeno teškim tokom bolesti, dugog trajanja, sa komplikacijama razmatramo mogućnost imunodeficita. Imunodeficijencija može imati i genetsku podlogu. Nedonošenost djeteta, pothranjenost, anemija, te prisustvo neke hronične bolesti mogu uticati na imunitet. Stečeni imunodeficit povezan je sa infekcijom HIV, liječenjem steroidima, zračenjem, citostaticima, što na sreću u dječijoj dobi nije često.
Tokom poroda se crijeva djeteta naseljavaju florom majke, bifidobakterijama i laktobacilom. Porod carskim rezom uzrokuje sporije naseljavanje djeteta ovim bakterijama, a više izlaže dijete uticaju stafilokoka, klostridija, ešerihija. Dojenjem kroz kolostrum, a nešto manje kroz zrelo mlijeko dijete dobija gotova antitijela, laktoferin, lizozim, limfocite, nukleotide, oligosaharide, nezasićene masne kiseline, minerale i druge materije potrebne za otpornost. Poznato je da dojena djeca manje boluju od proljeva nego djeca hranjena kravljim mlijekom. Dodavanje prebiotika, nukleotida i oligosaharida koji su hrana za „ dobru crijevnu floru“, te samih probiotika bifidobakterija i laktobacila u adaptirano mlijeko podržava se vrlo važan „organ“ imunog sistema- crijevna sluznica i crijevna flora. Crijevne bakterije predstavljaju važan stimulator imunog sistema, a osim toga proizvode vitamin B,K i folnu kiselinu.
Izlaganje vanjskim agensima provocira tijelo da stvara antitijela i tako jača imunitet. Prvi kontakti sa bakterijama i virusima često završe sa bolešću, ali su istovremeno i faze sazrijevanja imuniteta. Vakcinacijom se ciljano podiže imunitet protiv izabranih bakterija i virusa, ali istovremeno se aktivacijom imunog sistema jača i opća otpornost. Današnje bebe rastu uglavnom u visokohigijenskim uslovima što smanjuje njihovu otpornost. Uključenje u kolektiv je vjerovatno najveći izazov za organizam. Smatra se da dijete do 3 godine starosti nije imunološki zrelo za izlaganje velikom broju virusa i bakterija s kojima se susreće u vrtiću i jaslicama, te je to razlog mnogo većem broju infekcija kod ove djece.
Šta možemo uraditi za svoje dijete
-tokom trudnoće pripremite bakterije dobrodošlice za svoju bebu pravovremenim liječenjem vaginalnih infekcija ( kandida) i korištenjem probiotika
– dojenje djeteta pruža važnu podršku imunitetu
– ako je dijete na adaptiranoj formuli birajte ono koje je obogaćeno pre i probioticima
– redovna vakcinacija
– raznovrsna ishrana bogata vitaminima, mineralima, vlaknima
– fizička aktivnost, redovni izlasci u šetnju i tokom hladnijih dana
– redovito vjetrajte prostorije , ne pušite,u sezoni grijanja vlažite vazduh
– minimalna upotreba antibiotika ( oko 80 % respiratornih infekcija su virusne)
– odgodite uključenje u kolektiv do 3. godine
Imunitet u kašičici
U toku zimskih mjeseci nastojimo poboljšati imunitet raznim prirodnim i farmaceutskim preparatima. Med i matična mliječ su poznati prirodni pomagači imuniteta, ali ne za djecu do godinu dana i za djecu sa alergijom na polen. Kombuha i ehinacea su također prirodni imunostimulatori. Različiti vitaminski sirupi, omega kiseline mogu se davati u zimskim mjesecima, ali ne zaboravite i na prirodni izvor ovih elemenata hranom.
Od novijih preparata betaglukan je jedan od najefikasnijih imunostimulatora koji se ne resorbuje iz crijeva u krv, već na nivou limfnog tkiva crijeva započinje aktivnost. On se preporučuje u akutnim infektima sa nastavkom tokom mjesec dana. Na duže staze tokom cijele zime preparat imunoglobulina iz kolostruma krave, obogaćen vitaminima i mineralima možete dati djeci već od druge godine, ukoliko nemaju alergiju na kravlje mlijeko. Preparati sa liofizatima bakterija su rezervisani za manju skupinu djece i na preporuku ljekara. Preparate birajte prema uzrastu djeteta i individualnim potrebama. Uglavnom, redovnom upotrebom tokom 3 mjeseca možete očekivati efekte na imunitet. Potrebne su i pauze u tretmanu o čemu se trebate informisati u vezi svakog pojedinačnog preparata.
