Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sistema, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje obuhvataju:
• srce i srčani krvožilni sistem– koronarna (ishemijska) bolest,
• mozak i moždani krvožilni sistem – cerebrovaskularna bolest,
• donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija.
U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza, oštećenje arterija obilježeno suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stijenke žile koje se zove aterom ili plak. Aterom se sastoji od jezgre građene od masti, posebno holesterola i raspadnutih stanica, koju prekriva vezivo i kalcij, te je stijenka žile na tom mjestu tvrđa i neelastična. Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile, što se manifestira gore navedenim bolestima. Hipertenzija je i zasebna bolest krvožilnog sistema i faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Zašto nastaju bolesti srca i krvnih žila? Što su faktori rizika?
Epidemiološka istraživanja su prije više decenija pokazala da postoje brojni tzv. faktori rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. To su specifične odrednice osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom ateroskleroze i pogoduju njenom napredovanju. Razvoj bolesti je posebno ubrzan ako neko ima istvremeno više faktora rizika, pri čemu se dva ili više faktora rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više faktora rizika nego jedan, ma kako jako izražen.
Postoje faktori rizika na koje možemo uticati, i oni na koje ne možemo.
Među onima na koje možemo uticati najvažniji su:
1.Pušenje
2. Povišeni krvni pritisak
3. Povećana razina masti (holesterola i/ili triglicerida) u krvi
4. Povećana tjelesna težina / debljina
5. Nedovoljna tjelesna aktivnost
6. Šećerna bolest (dijabetes)
Faktori rizika na koje ne možemo uticati:
- Dob i spol
– Muškarci u dobi iznad 45 godina
– Žene u dobi iznad 55 godina
- Pozitivna porodična anamneza (naslijeđe) – prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova porodice (majka, sestra).
Kardiovaskularne bolesti u svijetu
Danas se govori o epidemiji kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, od kojih godišnje umire 17,3 miliona ljudi, odnosno 30% sveukupne smrtnosti, od toga, 7,3 milijuna smrti od ishemijske bolesti srca, a 6,2 milijuna od cerebrovaskularnih bolesti. Više od 3 milona tih smrti bilo je u dobi do 60 godina. Udio prijevremenih smrti od srčano žilnih bolesti varira od 4% u visoko dohodovnim zemljama do 42% u nisko dohodovnim zemljama. Općenito je sve veća svjesnost o tome da preuranjene smrti zbog KVB i drugih hroničnih nezaraznih bolesti smanjuju produktivnost, remete ekonomski razvoj i predstavljaju značajan izazov u većini zemalja.
Od faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, na koje se može uticati, najrašireniji su pušenje, hipertenzija, hiperlipidemije, a prevalencija pretilosti i dijabetesa posljednjih decenija bilježi izraziti porast.
Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Bosni i Hrercegovini, kao i u regionu što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti – šta je moguće postići?
Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina življenja ( nepušenje, pravilna ishrana, redovna tjelesna aktivnost), koji utiču na javljanje povišenog krvnog pritiska i masnoća u krvi, šećernu bolest koji povećavaju rizik obolijvanja od bolesti srca i krvnih žila. Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava – strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može se postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti.
Stoga treba intenzivirati rad na:
1. Programima promocije zdravlja uključujući usvajanje zdravijeg načina života:
• nepušenje
• pravilna ishrana
• redovna tjelesna aktivnost
2. Programima prevencije
• brigau za osobe pod povećanim rizikom
• rano otkrivanje bolesti, suvremene učinkovite dijagnostičke i terapijske postupke
• rehabilitaciju oboljelih.
