Povišena tjelesna temperatura predstavlja porast tjelesne temperature preko normalnih vrijednosti, odnosno iznad 37 stepeni Celzijusa. Kada se vrijednosti povišene temperature kreću između 37 i 38 stepeni Celzijusa kažemo da se radi o subfebrilnim, a ako je temperatura viša od 38 stepeni o febrilnim stanjima kod djece. Vrijednosti normalne tjelesne temperature variraju i tokom dana, te je ona niža u ranim jutarnjim satima, a čak za jedan stepen viša u kasno poslijepodne i uvečer.
Povišena tjelesna temperatura (febrilnost) je najčešće oblik odbrambene reakcije organizma na virusnu ili bakterijsku infekciju (što je u 90% slučajeva uzrok povišenja telesne temperature u djece). Najčešći uzrok febrilnosti su akutne respiratorne virusne infekcije. Do povišenja temperature mogu dovesti i vakcinacija (Di-Te-Per, MMR), oštećenje tkiva (trauma), neki lijekovi, dehidracija organizma, inflamatorne i autoimune bolesti, endokrini i metabolički poremećaji. Hipertermija može nastati i zbog povećane produkcije toplote (teška fizička aktivnost), smanjenog gubitka toplote (pretopljavanje) ili toplotnog udara kod izuzetno visoke spoljašnje temperature.
Izrazito povišena tjelesna temperatura, preko 41 stepen Celzijusa najčešće predstavlja poremećaj na nivou centralnog nervnog sistema (hipotalamus) i rijetko je povezana s infektivnim uzrocima.
Snižena tjelesna temperatura ispod 36 stepeni uobičajeno je u vezi s izlaganjem niskim vanjskim temperaturama, prekomjernim uzimanjem antipiretika, ali ponekad je udružena i s hipotireoidizmom ili sepsom.
Kako mjeriti temperaturu?
Preporučuje se aksilarno (pod pazuhom) mjerenje temperature digitalnim ili alkoholnim toplomjerom, a dojenčetu koje nema proliv temperatura se može mjeriti i rektalno (odbiti 0,5 stepeni). Također postoje i neki pouzdani digitalni toplomjeri koji mogu mjeriti temperaturu stavljanjem toplomjera u ušnu školjku ili na čelo djeteta.
Kako tretirati povišenu tjelesnu temperaturu?
Zvanični pedijatrijski udžbenici kažu da groznica s temperaturom manjom od 39 stepeni kod zdrave djece uopšteno ne zahtijeva liječenje. U praksi su preporuke nešto drugačije pa kažemo da dijete s temperaturom većom od 38,5 stepeni C treba da popije antipiretik. Dijete se može tuširati mlakom vodom (32-33 C) u trajanju od nekoliko minuta, ali nikada ne treba kvasiti lice i glavu.
Primjena alkohola (frikcije) za masažu, a u cilju snižavanja temperature nije dozvoljena zbog mogućnosti intoksikacije (trovanja). Vrlo je važno djetetu davati veće količine tečnosti, ali i oralne rastvore elektrolita za rehidraciju, jer su gubici tečnosti kod djece s povišenom temperaturom veliki, a što je dijete mlađe rizik od dehidracije u ovakvim okolnostima je veći. Dijete treba da boravi u provjetrenoj prostoriji koja nije pretopla.
Koje lijekove možemo koristiti za snižavanje temperature?
Acetaminofen je lijek izbora, poznat je pod komercijalnim imenima Paracetamol, Febricet, Panadol itd. Ima malo neželjenih dejstava, a dobar antipiretski i analgetski efekat i može da se koristi u intervalima od 4 do 6 sati.
Zatim Ibuprofen, lijek poznat kod nas pod komercijalnim imenom Brufen, Dalsy... Ima dobre antipiretske osobine, ali nije lišen mogućnosti izazivanja tegoba u organima za varenje i treba ga uvijek davati poslije jela. Koristi se u intervalima na 6 sati.
Druge lijekove kao što su diklofenak (Voltaren) i metamizol (Novalgetol) zbog mogućnosti pojave ozbiljnih neželjenih dejstava ni u kom slučaju ne bi trebalo koristiti za snižavanje temperature u kućnim uslovima.
COVID infekcije kod djece
COVID infekcija je bolest izazvana sa virusom SARS-CoV-2. Trenutna pandemija koronavirusom dodatno otežava trijažu, dijagnostiku i liječenje djece s povišenom tjelesnom temperaturom. Dosadašnja iskustva su pokazala da se najveći broj djece zarazi unutar porodice i da je jako niska međusobna transmisija kod djece najmlađeg uzrasta koja su unutar kolektiva (vrtić). Transmisija među djecom školskog uzrasta je učestalija.
Najveći broj djece koji oboli od ove infekcije je zapravo bez simptoma, određen broj ima blažu kliničku sliku a veoma mali broj djece teže obolijeva. Od simptoma su kod djece češće zastupljeni simptomi od strane gastrointestinalnog trakta (proliv, povraćanje) te povišena tjelesna temperatura različitog stepena. Međutim, često i druge infekcije daju iste simptome kao i koronavirus te smo i mi pedijatri često u dilemi kako ih razlikovati. Tu su jako važni epidemiološki podaci o djetetu koji govore da li je dijete bilo u kontaktu s nekim ko je zaražen sa SARS-CoV-2, te da li je dijete u prethodnom periodu putovalo u zemlje gdje je povećana aktivnost virusa.
Obavezan je detaljan pregled svakog djeteta sa povišenom tjelesnom temperaturom i sa simptomima akutne respiratorne ili gatrointestinalne infekcije. Neizostavan dio detaljne evaluacije svakog slučaja febrilnog djeteta je i određena laboratorijska dijagnostika, a po potrebi i RTG snimak pluća, pogotovo u slučaju upornije povišene temperature ili one koja traje duže od četiri dana ili se teže spušta na niže vrijednosti upotrebom antipiretika.
Zbog trenutne pandemije koronavirusa roditelji treba da se jave pedijatru i da dijete povuku iz kolektiva ako ima povišenu temperaturu ili bilo koji znak respiratorne (bol u ždrijelu, kašalj, curenje iz nosa) ili gastrointestinalne infekcije (bol u stomaku, proliv, povraćanje). Vrlo je važno naglasiti da djeca koja se povuku iz kolektiva zbog simptoma respiratorne ili gastrointestinalne infekcije, ne treba da dolaze u kontakt sa starijim članovima porodice najmanje dvije sedmice od početka simptoma kako ne bi prenijeli virus na starije i samim tim ugroženije članove porodice.
