Napadi astme
Astma je hronična upalna bolest te stoga zahtijeva redovito i dugotrajno uzimanje lijekova. To je bolest varijabilnog toka što znači da određeni pokretači i kod bolesnika s potpuno ili dobro kontrolisanom astmom mogu dovesti do pogoršanja.Uz pravilno i redovito uzimanje terapije, napadi se najlakše sprječavaju izbjegavanjem faktora koji pokreću astmu (različiti alergeni i iritansi). Najčešći pokretači astme su grinja kućne prašine, poleni iz okoliša, duhanski dim, plijesni i gljivice, kućni ljubimci, infekcija dišnih putova (prehlada/gripa), fizička aktivnost. Stoga se preporučuje redovito čišćenje kako bi se smanjila količina prašine u domu, izbjegavajte tapete, tapisone, reducirajte tepihe, zavjese, tapecirani namještaj, koristite sintetičku posteljinu koja se češće može prati, ne pušite i izbjegavajte prostore u kojima se puši, provjeravajte kuhinje i kupatilo, smanjite količinu vlage u domu, uklonite životinje iz kuće ili barem spavaonice, a prilikom odluke o nabavci kućnog ljubimca konsultuj se sa ljekarom, izbjegavajte kontakt s prehlađenim osobama. Fizičku aktivnost ne trebate izbjegavati, ali u dogovoru s ljekarom prevenirajte simptome inhaliranjem odgovarajućeg lijeka. Na žalost, i uz navedena pravila ponašanja neki put nije moguće izbjeći pogoršanja.
Astma se može pogoršavati postepeno, ali i iznenada, u nekoliko sati. Dobro podučeni bolesnik pravovremeno će prepoznati prve znakove pogoršanja pa će u dogovoru s ljekarom i prema planu liječenja na vrijeme prevenirati pogoršanje bolesti. Rano prepoznavanje pogoršanja bolesti i procjenu težine pogoršanja olakšava upotrebu mjerača vršnog protoka zraka (PEF mjerač ili mjerač vršnog protoka zraka).
Ako se izmjerena vrijednost nalazi iznad 80 posto očekivanih vrijednosti (zelena zona) astma je dobro kontrolisana, bolesnik je bez simptoma, osnovna terapija je zadovoljavajuća. Ukoliko je izmjerena vrijednosti između 50 i 80 posto očekivanih vrijednosti (žuta zona) astma se pogoršava. Ovo pogoršanje prati kašalj, stezanje u prsima, osjećaj nedostatka zraka, ograničavanje svakodnevnih aktivnosti zbog simptoma astme, noćno buđenje zbog otežanog disanja. Pogoršanje u žutoj zoni, osim redovite upotrebe osnovnog lijeka, zahtijeva i primjenu simptomatskog lijeka za olakšavanje ili, ovisno o planu liječena dogovorenog s liječnikom, povećanje doze protuupalnog lijeka.
Uzbuna nastupa ukoliko PEF padne ispod 50 posto očekivanih vrijednosti (crvena zona). Pogoršanje astme je tada kritično, praćeno je kašljem, izrazitim nedostatkom zraka, "piskanjem" u prsima, zadihanost već kod govora. U ovakvom pogoršanju potrebno je uzeti 2 udaha lijeka za olakšavanje i odmah potražiti liječničku pomoć.
PEF se mjeri svakodnevno, najčešće ujutro i uvečer u približno isto vrijeme jer su vrijednosti podložne dnevnim varijacijama pa je jutarnji PEF uvijek nešto lošiji od večernjeg. PEF svakako treba pratiti nakon dijagnosticiranja astme i početka uzimanja terapije pa do prve kontrole, nakon toga u dogovoru s ljekarom, a svakako kod izloženosti alergenima i iritansima, tjelesnog napora, noćnog gušenja i pogoršanja uz pojavu ostalih simptoma astme.
Ukoliko izostane mjerenje PEF-a moguće je kontrolu bolesti ocijeniti praćenjem:
- dnevnih simptoma bolesti (suhi kašalj, otežano disanje, "piskanje" u prsima, izrazito pogoršanje disanja u naporu
- noćnih simptoma: buđenje noću zbog kašlja i otežanog disanja
- broja potisaka simptomatskog lijeka u jednom danu, odnosno u zadnjih 7 dana
Bolesnik koji poznaje svoju bolest, koji je upoznat s načinom liječenja i razumije djelovanje pojedinih lijekova, zna pratiti i prepoznati pogoršanja, će surađivati u liječenju pa je za očekivati dobru, odnosno, potpunu kontrolu njegove astme.
