Prof. dr. Zehra Dizdarević o prevenciji i dijagnostici bronhijalne astme

AUTOR ČLANKA

Emeritus prof. dr. Zehra Dizdarević

specijalista pulmolog i alergologOrdinacija "Prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarević" Biografija

Obolijevanje od astme danas je prisutno više nego ranije. I to prividno i stvarno. Prividno - iz razloga što razvoj medicine upućuje da se više i češće misli na astmu i omogućuje njeno preciznije otkrivanje. Stvarno - iz razloga što se s napretkom civilizacije povećava zagađenost vazduha i povećava uticaj drugih faktora, koji dovode do ovog oboljenja. U svijetu danas ima više od 300 miliona astmatičara.

Invalidnost i smrtnost od astme su velike i pored dobro definisanih etioloških i djagnostičkih parametara, te terapijskih tretmana.

Astma se ne može izliječiti. Ona se može liječiti, kontrolisati i samokontrolisati putem astma control testa, tako da se mogu spriječiti noćni i dnevni simptomi, ozbiljniji napadi, a primjenjivanje medikacije svesti na minimum.

Potrebno je da svaka zemlja utvrdi nacionalne smjernice i objezbjedi doktrinarne stavove u preventivnom, dijagnostičkom i terapijskom odlučivanju kod bronhijalne astme, a pri tome se pridržavati GINA smjernica/programa.

Šta je bronhijalna astma

Astma je hronična upalna bolest disajnih puteva multikauzalne /višeuzročne geneze u čijoj osnovi leži i povećana podražljivost disajnih puteva, koja podrazumijeva složeno djelovanje upalnih stanica i medijatora na stanice i tkiva disajnih puteva. To vodi njihovom suženju i promjenljivom ograničenju protoka vazduha sa povratnim napadima kašlja i napetosti u gudnom košu, bolu osobito noću i/ili rano ujutro.

Komplektnost mehanizma nastanka astme

1. Riziko faktori
2. Nasljednji faktori
3. Uzročni faktori
4. Trigger faktori

Navedeni faktori dovode do upale disajnih puteva koja ima za posljedicu hiperreaktibilnost disajnih puteva, a koja vodi ka ograničenju protoka vazduha.

Upala, hiperreaktibilnost disajnih puteva, ograničen protok vazduha dovode do simptoma u smislu otežanog disanja, gušenja, napada teškog disanja, kašlja.

Astma se ne smatra stanjem sa izolovanim napadima bronhospazma, nego je hronični upalni poremećaj disajnih puteva, zato se liječi upala i hronicitet.

Suženje disajnih puteva u astmi rezultat je spazma glatkih mišića bronha, edema sluznice disajnih puteva i pojačanog izlučivanja sluzi, te morfoloških promjena (upalna infiltracija zida bronha, edem intersticija, pojačana propustljivost mikrocirkulacije i začepljenje lumena disajnih puteva sekretom).

Astma je hronična upalna bolest i evidentirano je da se upalne promjene nalaze u bronhijalnoj sluznici svih astmatičara, one se nalaze u astmatičara i kada astmatičar nema simptoma.

Hronicitet karakteriše i pogoršanje astmatiskih simptoma koji rezultira sa akutnim upalnim epizodama na hronično upaljenom terenu uz veoma složene ćelijske, neimunogene i biohemijske mehanzme.

Patofiziološki mehanizmi bronhijalne upale koji rezultiraju astmatskim napadima su neimunu podražaji kao virusna infekcija, fizikalni i hemijski agensi, koji djeluju na autonomni nervni sistem. Zatim imuni podražaji – antigeni.

Neimuni i imuni podražaji djeluju na staničnu aktivaciju u smislu aktivacije mastocita, eozinofila, epitelnih stanica, makrofaga, limfocita. Oslobađaju se upalni medijatori, koji dovode do kontrakcije glatkih mišića i odložnih reakcija, što čine hronicitet bolesti.

Stanična aktivacija navedenih stanica dovodi do upale/edem, stanična infiltracija, subepitelna fibroza, lučenje mukusa, povećana permeabilnost. Sve to dovodi do hiperreaktivnosti bronhijalnog sistema, što ima za posljedicu astmu.

Šta uzrokuje astmu

Astma se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Astma nije zarazna bolest. Teško je znati šta je to što uzrokuje astmu, ali se danas zna slijedeće:

1. Veća je vjerovatnoća da će neko oboljeti od astme ukoliko u porodici postoji istorija astme ili alergijskih oboljenja

2. Mogućnost oboljevanja od astme povećava se kod pasivnih pušaća

3. Iritirajući agensi na radnom mjestu

4. Zagađenje životne i radne sredine mogu pogoršati simptome astme

5. Različiti aspekti vođenja stila života, promjena u kulturi življenja, ishrana

6. Pušenje tokom trudnoće povećava rizik od oboljenja, mala težina novorođenčeta

Koji su simptomi

1. Nedostatak vazduha

2. Kašalj

3. Hripanje, piskanje, odnosno, zvuk koji podsjeća na zvižadanje u grudima

4. Osjećaj stezanja u grudima

Svi pacijenti ne moraju imati ove simptome. Neki ih imaju povremeno, a neki stalno, ovisno o kontroli pacijenta.

Klinička slika astme

1. Povremeni napadi otežanog disanja i/ili pištanje/sviranje, zviždanje

2. Stezanje u grudima

3. Kašalj koji se pogoršava noću

4. Otežano disanje ili kašalj nakon fizičkog napora

5. Česta prehladna stanja koja traju više od 10 dana

6. Smanjenje ili prestanak disajnih tegoba nakon uzimanja bronhodilatatorna

Fizikalni pregled

1. Nalaz može biti uredan

2. Nalaz može biti u smislu otežanog disanja /dispnea, u vidu pištanja, posebno pri izdisaju.

3. Širenje nosnica pri udisaju, naročito kod djece

4. Korištenje pomoćne muskulature, izbjegavanje ležećeg položaja

5. Na plućima produžena faza izdisaja sa pratećim visokotonskim polifonim zvižducima

6. Kod jake opstrukcije dolazi do prestanka disanja

7. Pojava cijanoze

8. Pospanost

9. Otežan govor

10. Ubrzan puls

11. Plitko disanje

12. Mogu biti i popratna stanja/ekcem, conjuktivitis, hinjavica

Kako se postavlja dijagnoza

Algoritam u dijagnostici astme

1. Historija bolesti/detaljno ispitati simptome - kašalj, posebno noću, sviranje u grudima, ponavljanje epizoda otežanog disanja i tjeskobe u grudima. Podaci ili nalazi o atopiji u porodici i/ili ličnoj anamnezi ekcem, urticaria, polenska kijavica ili drugi podaci o alergiji

2. Riziko faktori

• predisponirajući/ alergija u ličnoj ili porodičnoj anamnezi

• faktori koji mogu da uzrokuju astmu/kućni ljubimci, pljesni u kućnom i/ili vanjskom okruženju, prašina, kemikalije, aspirin i neki nesteroidni antireumatici, analgetici

• faktori koji doprinose nastanku astme/ duhanski dim-djeca naročito osjetljiva/, virusne infekcije osobito u prvoj godini života, niska tjelesan težina na rođenju, neophodno dojenje najmanje 6 mjeseci prije davanja čvrste hrane

• stimulusi koji doprinose nastanku napada astme/triggeri, infekcije, napor uz promjenu temperature, pad temperature, vlažnost, magla, regurgitacija kiselog sadržaja želuca, trudnoća, mentruacija, menopauza, pasivno pušenje duhana, uparažnjavanje nargile, upotreba kokaina i drugih droga

3. Fizikalni pregled već opisan

4. In vivo dijagnostički postupci

*kožni testovi / standardni inhalatorni i standardni nutritivni, fizikalni / toplo-hladno, profesionalni alergeni. Kožni testovi Prick metodom, metoda uboda, djeci do pet godina se ne preporućuju.

Inahalatorni testovi/nespecifični i specifični bronmhodilatatorni test, te specifični na pojedine standardne alergene , kao i na profesionalne

5. Funkcionalno dijagnostički testovi

• spirometrija FEV1-FVC

• mjerenje vršnog protoka u ekpiriju /PEF /

Napomena: GINA program / smjernice / podrazumijeva :

*spirometriju kod bolesnika sa sumnjom na astmu u početku dijagnostike, kada se utvrđuje bronhoopstrukcija. Najbolji paramatar početne bronhoopstrukcije je FEV1, kao najbolji pojedinačni test u procjeni bronhoopstrukcije te u povremenoj kontroli tačnosti mjerenja PEF-a astmatičara.

PEF je najobjektivniji parameter za kontrolu terapije. Kod svakog bolesnika potrebno je utvrditi početne vrijednosti PEF-a na temelju njegovih najboljih postignutih vrijednosti i dnevne varijacije.

Dnevna varijabilnost PEF-a se određuje na sljedeći način:

6. In vitro dijagnostički testovi

• reaginska antitijela / ukupni i specifični IgE u serumu /
• eozinofili u perifernoj krvi i ispljuvku

Neke osobe imaju zakašnjelu reakciju na okidače astme.

Pozitivni kožni testovi ne znači da je bolest alergijske prirode, dok sa druge strane neke nealergijske osobe imaju povišen nivo specifičnih IgE, a nemaju nikakve simptome astme.

Diferencijalna dijagnoza astme

Dolaze u obzir virusne infekcije, bronhialveolitis, loklizirana opstrukcija disajnih puteva, gastroezofagealni refluks, regurgitacija kiselog sadržaja želuca, bolesti plućne cirkulacije.

Klasifikacija astme

1. Alergijska/Extrinsic bronhijalna astma koja može biti atopijska, neatopijska i profesionalna.

2. Intrinsic /autonomna kriptogena bronhijalna astma

3. Mješana bronhijalna astma

4. Posebni oblici astme:

• Astma izazvana aspirinom

• Astma izazvana drugim analgeticima i antireumaticima

• Izazvana naporom

• Izazvana emocijom

• Astma u trudnoći

• Hronična astma

Algoritam u principu liječenja astme

Po GINA smjernicama/programu prihvaćen je stepenasti pristup/klinički dugotrajnog liječenja astme koji ima za cilj kontrolu astme.

1. Stepen - povremeno, intermitetna astma
2. Stepen - blago trajna astma
3. Stepen - umjereno trajna astma
4. Stepen - teška trajna astma
/ Klasifikacija je prema procjeni težine kliničke slike

Ako još uvijek niste pročitajte

Prof. dr. Zehra Dizdarević o hroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća