AUTOR ČLANKA
Postoji veliki broj faktora koji utiču na zagađenje zraka, a na zdravlje ljudi posebno negativno djeluju partikularne čestice (PM2,5 i PM 10), ozon, dušikovi oksidi, sumporni dioksid, ugljikov monoksid, različite hemikalije. Osim u vanjskom okruženju, česticama zagađenja izloženi smo i tokom boravka u zatvorenom prostoru.
Kakve posljedice na zdravlje izaziva dugotrajna izloženost nečistom zraku, uključujući i nečist zrak u zatvorenim prostorima, da li je najugroženiji respiratorni sistem ili govorimo o širem spektru oboljenja, te da li možemo djelovati preventivno i kako, pojašnjava Emeritus prof. dr. sci. med. Zehrom Dizdarević, specijalistkinjom pulmologije i alergologije, koja se temom aerozagađenja bavi još od studentskih dana.
Konglomerat simptoma i posljedica koje izazivaju različita oboljenja
„Aerozagađenje predstavalja jedan hronicitet, jedno taloženje svake godine i ono dovodi do akutnih promjena kada se zasićenost dešava odjednom, akutizacije hroničnih stanja, dovodi do hroničnih promjena pa i do malignoma“, kaže doktorica Dizdarević posebno naglašavajući kompleksnost djelovanja zagađenog zraka na organizam.
“Kada govorimo o tim štetinim česticama u zraku, od kojih su mnoge i kancerogene, obično govorimo da su disajni organi na udaru: nos, pluća, dakle gornji i donji disajni putevi. Ali, zaboravljamo da kažemo da je aerozagađenost udar na cijeli organizam. Od glavobolje, svrbeža kože, suhoće kože i kose, lupanja srca i čudnih probadanja u plućima. To je jedan konglomerat simptoma i posljedica koje izazivaju različita oboljenja“ ističe.
Najčešće, pacijenti će se požaliti na bol u plućima tokom zimskih mjeseci, kada je zagađenje izražajnije. Doktorica Dizdarević pojašnjava razloge.
„Te čestice, kako ulaze odozgo kroz nos, kroz grlo dolaze do glavne dišne cijevi koja je inervirana, i ona zato boli pacijenta, kaže i dalje pojašnjava negativne učinke: „Te male čestice, PM 2,5 prodiru dole u duboke disajne puteve i ostavljaju trag, osim na glavnoj dišnoj cijevi, na bronhima i desno i lijevo i na ograncima. Potom, dolaze i do najudaljenijih disajnih puteva gdje se vrši razmjena gasova i one štete te disajne puteve. Kako stradaju te septe između malih disajnih puteva dolazi do oštećena krvnih sudova i na taj način imamo smanjenu razmjenu gasova u plućima. Doktorica Dizdarević pojašnjava kako se s oštećenjem pluća smanjuje oksigenizacija kisika, a kao posljedica manjka kisika javljaju se različiti problemi. „Imate bolove u mišićima, malaksalost, glavobolju, neku nelagodu u područuju srca – osjećaj praznine ili povremeno lupanje, grčeve u nogama, bolove u kostima, povišen pritisak, povremeni otok nogu.“
Posebno, Dizdarević se osvrće na činjenicu da je naš respiratorini sistem ugrožen na različite načine. „Vidite sada, u ovoj situaciji kada imamo aerozagađenost, virusne prehlade, kada imamo koronavirus, i još pušenje sa opstruktivnom plućnom bolesti – sve je to konglomerat koji se dešava u malim disajnim putevima.“
Alergičari posebno ugrožena kategorija
Posebno je ugroženo zdravlje stanovnika gradskih sredina, gdje velike zgrade onemogućavaju strujanje zraka. „Dolazi do stagnacije zraka koji u kombinaciji sa smogom, sa vlagom dovodi do udara na disajne puteve i stvaranje emfizema, odnosno buloznih promjena.“
Osobe koje su sklone alergijama, također, spadaju u rizične skupine. „Svako ima u sebi tzv. šokni organ, a nemamo svi isti. Neko kome su šokni organ pluća, te osobe će stradati najviše. Ako u tom šoknom organu imamo i pravog šoka, odnosno alergije, i ako tri, četiri zime provedemo u ambijentu zagađenog zraka onda može doći do katastrofalnih ishoda“, tvrdi Dizdarević.
Zagađenje zraka izaziva i takozvane pseudoalergijeske promjene „curenje iz nosa, eventulano začepljenost nosa, a kasnije to curenje iz nosa dovodi do slijevanja u dišne puteve i iz njih do grananja u bronihma, potom do malih disajnih puteva gdje se odvija ceremonijal i dolazi do teških upalnih posljedica.“
Slično se dešava i sa prehladom i gripom. „Imamo često lažna prehladna stanja gdje pacijenti misle da su se prehladili, a koja mogu da se iskomplikuju i sa upalom pluća. Vrlo je važno prepoznati iskašljaj. Iskašljaj je bistriji ukoliko se radi o aerozagađenju”, pojašnjava Dizdarević.
Respiro maske za vani i pročišćivaći zraka u zatvorenom – najbolji način prevencije
A kada su u pitanju prevencija i zaštita, dr. Dizdarević, otkriva nekoliko ključnih savjeta. „Najčešće zagađenje je jako izraženo u ranim jutarnjim satima. Trebamo voditi računa da ne izlazimo vani baš ako ne moramo, dok se zrak malo ne digne. Tek tada preporučujem da se proluftira kuća, prostorija u kojoj boravite, i to na način da napravite propuh, odnosno omogućite strujanje zraka. Ukoliko pak izlazite vani, nosite tzv. respiro maske sa mehanizmom koji onemogućava da udišemo štetne čestice i kapljične infekcije, a omogućava da normalno izdišemo.“
„U kući provodimo ipak najviše vremena. Čitavu noć mi dišemo, stvara se znoj sa našim epitelom kože, pa onaj ko ima kućnog ljubimca, psa ili mačku, izložen je dodatno alergenima. U zatvorenom je i zrak koji dolazi izvana, a koji je zagađen. Sada se na tržištu nalaze različiti pročišćivači zraka, a najbolji su ovi koji apsorbuju i čestice manje od 2.5 mikrona, a to je nešto što je najvažnije“, kaže Dizdarević koja u svojoj ordinaciji drži pročišćivač zraka Philips.
„Posebno me je oduševio jer vrši apsorpciju čestica PM 2,5 kojih ima najviše u našem zraku. Ima širok dijapazon djelovanja i čisti sve što ne treba da se nalazi u sredini u kojoj se boravi, od sitnih čestica zagađenja, do virusa, bakterija i alergena!“
Ističe značaj korištenja pročišćivača zraka u zatvorenim prostorima, domu ili radnom prostoru.
Izvor:
poslovnenovine.ba/mojDoktor.ba
Slični članci
