Dr. med. Mate Galić o kardiološkim pacijentima na stomatološkoj stolici: Najčešći problemi i rizici

Kardiovaskularne bolesti su najrasprostranjenija oboljenja kod ljudi, a po stepenu smrtnosti su na prvom mjestu. Obzirom na njihovu učestalost, sasvim je razumljivo da ljudi koji boluju od ovih bolesti posjećuju i stomatološke ordinacije.

Kardiološki pacijenti predstavljaju vrlo rizičnu grupu pacijenata, jer njihovo već narušeno zdravlje zahtijeva opreznost i u određenim situacijama poseban tretman prilikom stomatoloških zahvata.

Infektivni endokarditis, koronarne bolesti srca i pacijenti pod antikoagulacijskom terapijom najčešći su srčani bolesnici koji imaju i stomatološke probleme. Prilikom rada s kardiološkim pacijentima, neophodno je strogo pridržavanje određenih protokola prije, za vrijeme i nakon stomatološkog zahvata, budući da nepridržavanje određenih postupaka može dovesti do teških pa čak i za pacijenta kobnih posljedica.

"Indikacija za profilaksu antibioticima ovisi o trenutačnoj srčanoj bolesti i o zahvatu kod stomatologa. Antibiotska profilaksa je nužna u pacijenata s visokim ili umjerenim rizikom za infektivni endokarditis, ali nije prijeko potrebna u pacijenata s malim rizikom. U svim slučajevima zadovoljavajuća oralna higijena i regularna stomatološka skrb najdjelotvornije su metode u prevenciji infektivnog endokarditisa", navodi za portal www.mojdoktor.ba dr. med. Mate Galić, spec. interne medicine iz poliklinike Vitalis.

Danas stomatološki zahvati nisu kontraindicirani u pacijenata koji su nedavno imali koronarni sindrom, ako se slijede precizni protokoli. Smatra se da u periodu do 6 mjeseci od akutnog napada ne treba raditi rutinske, posebno, oralnokirurške intervencije bez konzultacije sa nadležnim kardiologom, jer kod njih postoji visok rizik od aritmija, zastoja srca i ponovnog infarkta miokarda. Vremenom se taj rizik postupno smanjuje i dolazi na nivo koji imaju pacijenti sa stabilnom anginom pektoris.

"Promatrajući rizik hemoragije u pacijenata s antikoagulacijskom terapijom za vrijeme stomatoloških zahvata, zahvati i ekstrakcije su mogući ako je INR unutar terapijskih granica uključivši i lokalnu hemostazu. Aspirin ne treba prestati uzimati prije manjih dentalnih zahvata", pojašnjava Galić.

Najčešći problem u ordinaciji i rizične skupine

Visok krvni pritisak najčešći je problem kod kardioloških pacijenata u stomatološkoj ordinaciji. Pacijenti često ne znaju koje lijekove uzimaju za liječenje hipertenzije i ne mjere redovno krvni pritisak. Smanjen dotok arterijske krvi u mišić srca je također vrlo čest problem kod kardioloških pacijenata s kojim se susreću stomatolozi.

"Akutno povećanje krvnog tlaka je najznačajnija komplikacija sa mogućim neželjenim posljedicama. Stres i stanje straha dovode do povećanja lučenja nekih supstanci nadbubrežnih žlijezda ( tzv. endogeni kateholamini) koji pogoršavaju osnovnu bolest, zatim sastavni dio samog anestetika (egzogeni kateholamin). Može doći do naglog skoka krvnog tlaka, sa eventualnim posljedicama, koje su izrazito rijetke, kao što su: glavobolja, mučnina, povraćanje, konfuzija, pa mnogo teže – angina pektoris, infarkt miokarda pa sve do zastoja srca", pojasnio je Galić.

Prilikom rada s kardiološkim pacijentima, neophodno je strogo pridržavanje određenih protokola prije, za vrijeme i nakon stomatološkog zahvata, budući da nepridržavanje određenih postupaka može dovesti do teških pa čak i za pacijenta kobnih posljedica.

Razgovor je ključan

Nužno je kroz razgovor pripremiti pacijenta kako bi bio što smireniji u stomatološkoj ordinaciji. Isto tako, iznimno je važno da pacijent u razgovoru sa stomatologom navede sve podatke o svom zdravstvenom stanju, konkretno svojoj kardiološkoj bolesti. Stomatolog mora da utvrdi kakav je pacijentov krvni pritisak, od čega je ranije bolovao i slično.

"Što se tiče same intervencije veoma je bitno osigurati potpuno bezbolan rad odgovarajućim anestetikom i pravilnom tehnikom davanja anestezije. Važno je, također, uzeti u obzir mogućnost krvarenja poslije intervencije, najčešće vađenja zuba, komplikaciji kojoj su ovi pacijenti nešto više skloni, i pravovremeno djelovati nekom od metoda lokalnog zaustavljanja krvarenje. U svakoj stomatološkoj ambulanti neophodno je imati odgovarajuće lijekove za slučaj napada angine pektoris. Pacijenti sa nestabilnom anginom pektoris su visoko rizični za stomatološke intervencije. Ako je stanje hitno i zahtijeva neodložni oralnokirurški zahvat, intervenciju treba obaviti u bolničkim uslovima uz timski rad specijalista", naveo je Galić.