Karijes, bez obzira na količinu znanja, sredstava i želje za prevencijom nastanka, predstavlja najčešće infektivno oboljenje današnjice koje pogađa sve dobne skupine.
Smatra se da je 60-90 posto djece školskog uzrasta pogođeno karijesom. Sa godinama se povećava procenat karioznih zuba. U starijoj životnoj dobi taj procenat je 100 posto.
To je multifaktorijalno oboljenje, pri čemu bakterije i prehrambene navike, prvenstveno velike količine šećera, imaju odlučujuću ulogu.
Povećanje broja karioznih zuba nije praćeno povećanjem broja saniranih, "popravljenih", "plombiranih" zuba. Povećan je samo broj izvađenih zuba.
Zbog toga se ukazuje potreba za nadoknadom zuba (proteze-parcijalne/totalne, mostovi, implanti), što samim tim povećava troškove rehabilitacije. To je samo jedna od posljedica karijesa. Ostale su:
• Prerano vađenje zuba uzrokuje poremećaje u međuzubnim i međuviličnim odnosima sa bolovima u zglobovima, glavoboljama...
• Karijes ugrožava žvakanje, govor i izgled.
• Nedovoljno sažvakana hrana i raspadni prozvodi karijesa ugrožavaju organe za varenje.
• Zbog karijesa umanjuje se efekat higijene usta i zuba. Karijes može zahvatiti i susjedne zube bez obzira na održavanje higijene. To se naročito odnosi na mjesta kontakta dva susjedna zuba.
• Karijes uzrokuje neprijatan zadah iz usta.
• Zubi oštećeni karijesom mogu svojim oštrim ivicama iritirati jezik i ostale meke strukture u ustima stvarajući bolne rane.
• Komplikacije karijesa (pulpitisi "upale živca", apscesi, parodontitisi...) praćene su bolom koji remeti rad i životne aktivnosti pacijenta.
• Karijes i njegove komplikacije su žarište infekcije "fokusi" koji mogu ugroziti i udaljene organe tijela (srce, zglobove, bubrege, oči...)
• Gubitak zuba, bol, otok, narušena estetika može psihički izmjeniti osobu (naročito mlađi uzrast).
I na kraju, zub je organ, kao i svaki drugi organ (srce, pluća, bubrezi...). Ne popravlja se, nego se liječi kao i prethodno pomenuti organi.